CISAC i druga krovna udruženja autora i drugih kreativnih djelatnika su izdali zajedničku izjavu kojom podržavaju usvajanje EU AI Act-a. Zajednička izjava ukazuje da je ovo prvi korak koji će omogućiti nosiocima prava da zaštite i ostvare svoja prava te da postoji potreba da se nastavi podržavanje razvoja odgovorne i održive umjetne inteligencije.
AMUS stoji sa CISAC-om i autorskim društvima te autorima iz cijelog svijeta u pozdravljanju odluke Evropskog parlamenta da počne sa uređivanjem uticaja ove tehnologije na autore i kreativne industrije.
Direktiva će uređivati brojna pitanja vezana za pravljenje i korištenje alata umjetne inteligencije i predstavlja prvu legislativu svoje vrste u svijetu. EU AI Act sadrži posebne odredbe za zaštitu autorskih prava tako što će primorati osobe koje prave AI modele (kao što su Open AI (ChatGPT 4, DALL-E, SORA), Google (Bard, Gemini), Microsoft (Copilot), Stability AI (StableDiffusion), xAI (Grok)) da poduzmu mjere kojim će poštovati autorska prava prilikom treniranja modela. Do stupanja na snagu EU AI Act mora još biti odobren od strane Vijeća EU što se očekuje u bliskoj budućnosti.
Björn Ulvaeus, predsjednik CISAC-a je u izjavi povodom EU AI Act-a u decembru, 2023. godine napisao: „Bez pravih odredbi koje zahtijevaju transparentnost, prava stvaratelja da odobre i budu plaćeni za korištenje njihovih djela će biti potkopana i nemoguća za implementirati“.
Uticaj generativne umjetne inteligencije može biti posebno velik u oblasti muzike. CISAC je na svojoj internet stranici istakao da „uticaj na stvaralačko djelovanje (umjetne inteligencije) više nije apstraktan, a umjetna inteligencija već stvara kreativna djela“. Postoje široko rasprostranjeni i raznovrsni AI modeli koji mogu generisati tonove koji, nominalno, bi se mogli smatrati sličnim muzičkim djelima.
2023. godine se pojavila i prva AI kantatuor „Anna Indiana“ čija pjesma „Betrayed by this town“ je postala viralni hit. Ovaj problem će postati sve više akutan sa optimizacijom i rastom ali i razvojem novih gAI modela kao što je SORA (model OpenAI stvaraoca ChatGPT, DALL-E i dr.) koji će moći generisati vizualne (a vjerovatno ubrzo i audio-vizualne) sadržaje na osnovu tekstualnog upita.
Poseban problem predstavlja činjenica da modeli gAI se moraju „trenirati“ koristeći postojeća autorska djela. Za to autori i nosioci prava, po pravilu, ne bivaju plaćeni. Kao rezultat predstavnici autora su pokrenuli brojne tužbe protiv OpenAI i drugih stvaratelja gAI modela.
Umjetna inteligencija također predstavlja opasnost za aproprijaciju personalnosti naših članova. Naučen na autorskim djelima člana gAI model može oponašati stil pisanja, već može replikovati glas i manerizme a ubrzo i lik. Dokaz tome je prošlogodišnja pjesma „Heart on my sleeve“ napravljena u potpunosti koristeći gAI sa namjerom da javnost misli da je to kolaborativna pjesma izvođača Drake i Weeknd. Sve ovo je uzrokom za brigu i razlogom više za uvođenje pravne regulative u polje umjetne inteligencije.
Nesporno je da umjetna inteligencija predstavlja budućnost. Moguće su brojne koristi za čovječanstvo ali i potencijalna velika šteta. Autori muzike trebaju biti zabrinuti a AMUS kao njihovo udruženje i glas će pažljivo nadzirati primjenu EU AI Act te zahtijevati od BiH zakonodavca da se usvoje mjere kojim će se naši članovi ali i svi autori muzičkih djela u svijetu u BiH zaštite od štete nastale primjenom umjetne inteligencije.
No, u svemu treba imati i na umu, kao što svi autori muzike znaju, za pisati muziku mora se imati duša. A duša je nešto što umjetna inteligencija nikad neće imati.
