Važnost autorskog djela svakodnevno poprima novi oblik, rad na okupljanju autora stvara produktivnu atmosferu. Novinar, TV voditelj, autor Enver Šadinlija, govori nam o ljepoti autorstva i o svim pozitivnim procesima koji obogaćuju svako društvo koje cijeni autorstvo!
Šta je osnovna vrijednost autorskog djela?
- Osnovna vrijednost muzičkog autorskog djela, lijepo usklađenih melodije i stiha i ugodnog zvuka, jeste misija koju muzika ima kroz istoriju čovječanstva, a to je da uljepšava život, da veseli srce i dušu, da blaži tugu. Istorijska je istina da su oni koji su umjeli sačiniti kvalitetno i omiljeno muzičko djelo, u svakoj ljudskoj zajednici bili izuzetno poštovani. Jer, muzička djela oplemenjuju i onog koji ih stvara i one koji ih interpretiraju, podjednako kao i one koji ih slušaju i vole.
Kako Vi vidite ukupni stvaralački rad u BiH?
- Kao autor, te kao novinar i urednik u oblasti popularne i tradicionalne muzike sa stažom od preko četiri decenije, svjedočim da je Bosna i Hercegovina od davnina bila i ostala prostor na kome su stvarana veoma kvalitetna muzička djela. Od pjesama kojima se ne zna autor, sevdalinki, starogradskih pjesama, do čuvene „sarajevske pop škole“ i zvjezdanih trenutaka rokenrola na prostorima koja i u našem susjedstvu vežu isti i slični jezici. Od vremena Zaima Imamovića, Ismeta Alajbegovića, Joze Penave, Gorana Bregovića, Kemala Montena, legendarnih „Indeksa“, do „Dubioze kolektiv“. Uvijek je ono što je stvarano i realizovano u BiH, bilo hit i ostajalo „evergrin“ i ovdje i nadaleko.
Koliko autori njeguju tradiciju autorskih djela?
- Zahvaljujući izuzetno uspješnom djelovanju asocijacije bosanskohercegovačkih autora AMUS, ta se tradicija kvalitetno nastavlja. U vremenu u kome se teško živi od slave ili žargonski kazano „od have“, vrijedni su sve veći uspjesi AMUS-a u zaštiti autorskog prava i sve većoj naplati i isplati autorskih naknada za muzička djela, ujedno i snažna stimulacija za ozbiljno bavljenje autorskim radom. Istovremeno i podstrek da se ta tradicija produžava sve kvalitetnijim radovima. Tom kvalitetu, svakako, doprinosi i činjenica da su autori sve više obrazovani u muzičkim školama i akademijama, pa samim tim i znaju šta je dobro iz tradicije i na toj osnovi i sebe i kvalitet autorskog djela unapređuju.
Koja djela današnjice smatrate važnim , kao djela koja nasljeđuju tekovine rada prethodnika kada je u pitanju stvaralaštvo tradicijskog muzičkog oblika?
- Ta tradicija obavezuje i zato se aktuelni autori trude da je uspješno produže. Ne bih nabrajao pojedinačne naslove, ali mislim da treba spomenuti cijeli novi val autora i izvođača bh pop-rok scene, koji na tragu tradicije prethodnih velikih uspjeha ovdašnjih autora i izvođača, sada nastavljaju biti među najuspješnijima u regionu. Takvi su autori pjesama za bendove „Letu štuke“, „Dubioza kolektiv“, „Helem nejse“... Ima ih još, a ako govorimo o tradicionalnoj bh muzici, dakle - o narodnoj muzici, toj tradiciji novim aranžmanskim „ruhom“ vijek trajanja produžavaju novi umjetnici obrađivači dobrih, starih pjesama, poput svjetski slavne Amire Medunjanin ili dobro prihvaćenog benda „Divanhana“, a sve više mladih autora sada i stvara muziku i stihove na najboljoj tradiciji. Poput najljepših sevdalinki. AMUS podržava i financijski festival „Ilidža“, Festival sevdalinke u Tuzli, Sevdah fest u Bihaću, gdje su stvorene prilike da se novi autori predstave novim pjesmama. Predložit ću da od ove godine AMUS na ovim festivalima dodjeljuje nagradu za autore kompozicije i stihova koji na najbolji način nastavljaju taj tradicijski muzički oblik.
