Monografija posvećena jednoj od najstarijih institucija kulture u Sarajevu i BiH - Sarajevskoj filharmoniji, koja je prije nešto više od godinu obilježila 90 godina postojanja i rada, predstavljena je danas u Narodnom pozorištu Sarajevo, javlja Fena.
Na 290 stranica monografije, obogaćene fotografijama, sažeto je devet decenija historije ove institucije, čime je ukazano na njenneprikosnovePREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA SARAJEVSKE FILHARMONIJEn značaj na bh. kulturnoj sceni.
Sadržaj ove knjige donosi programe koncerata orkestra Filharmonije od najranijih godina njegovog postojanja, uključujući i slavne godine Collegium artisticuma kada je Filharmonijom dirigirao Oskar Danon. Filharmonija je prošla kroz različite periode ponosa i slave, među kojima je posebno važan ratni koncert u razrušenoj Vijećnici kada je za dirigentskim pultom stajao čuveni Zubin Mehta.
Direktorica Sarajevske filharmonije Samra Gulamović, pozdravljajući prisutne, kazala je da je ideja o pisanju monografije nastala još uoči obilježavanja 90. godišnjice rada Filharmonije, kada se pristupilo četverogodišnjem sakupljanju građe po zvaničnim i privatnim arhivama da taj vrijedni dio kulturne baštine BiH ne bi bio izgubljen unepovrat.
"Sarajevska filharmonija djelovala je u više društvenih poredaka i sistema, a često su različiti politički režimi utjecali na njen rad. Ipak, izvođenje vrhunske umjetničke muzike ostao je njen glavni cilj", istaknula je.
Za razliku od vremena kada je osnovana, dodala je Gulamović, Filharmonija danas ima status i položaj u društvu, svoju publiku te sve muzičke instrumente u svom vlasništvu, a na njenom su repertoaru sve vrste muzičkog izražaja.
Ministar za kulturu i sport KS-a Ivica Šarić smatra da je veličinu Sarajevska filharmonija pokazala još 1924. godine kada su njenim koncertima obilježene brojne značajne godišnjice svjetskih kompozitora, poput Smetane, Šuberta, Dvoržaka ili Mocarta. Smatra da nema kulture bez tradicije, kao niti tradicije bez institucija kulture.
"Ova institucija njeguje kosmopolitski duh te kroz glazbu razbija etničke i druge barijere, jer priroda glazbenog izraza je univerzalnost", podvukao je on.
Dekan Muzičke akademije u Sarajevu Ivan Čavlović mišljenja je da se utjecaj društva na Sarajevsku filharmoniju ogleda kroz materijalizaciju muzike, dok je utjecaj Filharmonije na društvo mjerljiv u gajenju i podizanju kulturnog nivoa i ukusa društva.
"Međutim, Sarajevska filharmonija za 90 godina postojanja nema koncertnu dvoranu niti svoj prostor, kao što također niti Muzička akademija nema vlastite prostorije. Time obje institucije nemaju uvjete za razvoj, a djeluju zahvaljujući pojedinačnim naporima koji su ekscesi u društvu", podvukao je.
Maestro Dževad Šabanagić ističe da je Sarajevska filharmonija sastavljena od istinski vrsnih muzičara, što treba njegovati, ali je također kritizirao odnos vlasti u proteklim decenijama prema ovoj instituciji.
"Za 90 godina Filharmonija opslužuje Operu i Balet, te ima samo jedan ili dva koncerta u mjesecu. Ujedno, u gradovima poput Mostara, Zenice, Bihaća ili Tuzle može se desiti da mnogi nikada u životu ne čuju filharmoniju uživo", ustvrdio je on.
O ovom izdanju također su govorili i profesor Tomislav Išek te Bojan Hadžihalilović zaslužan za vizuelni identitet Filharmonije.
Za prvog predsjednika Sarajevske filharmonije imenovan je Bogdan Milanković, a prvi koncert održan je 24. oktobra 1923. godine.
(izvor: www.radiosarajevo.ba)
